Rab, karanfili za Fumicu Mlacović

U Gradu Rabu članice i članovi SDP-a dijelili su karanfile za 8. mart građankama i ponekom škrtom Rabljaninu koji se gurao u redu da i njemu dadu za ženu, kćer, nevjestu i druge. U Gradu je bilo više ljudi nego uobičajeno. Nosile su žene ponosno crveni karanfil ili ružu kao da su htjele reći: ''Eto i ja sam dobila cvijet''. U podne Grad je ostao pust. Svi su otišli svojim kućama gdje je, po tradiciji, nastavljeno darivanje u porodici.
Poseban je to dan koga slavimo jer je obilježio ljudsku povijest lijepim ali i ne baš ugodnim trenucima. Zapravo stoljećima borbe žena za osnovna ljudska prava. Sjetimo se da su žene dobile pravo glasa tek 1945. godine. Ali, još uvijek čovječanstvo nije osiguralo jednak status žena i muškaraca, vjerujem, ne zato što to netko neće, već zato što se za to postepeno stvaraju socijalni i materijalni uvjeti. Nemojte me držati za riječ jer ja sam uvijek nepopravljivi optimist, ali priznajem, ima i onih koji to ne bi htjeli.

Opširnije...

Preporučamo knjigu Ive Brešana Država Božja 2053.

Knjiga Ive Brešana Država Božja 2053. postala je u kratko vrijeme bestseler. Najviše je kupuju mladi jer je im je sadržaj, zapravo predviđanje budućnosti, zanimljiv.

Ukratko, godina je 2053. na izborima pobjeđuje novoosnovana Hrvatska kršćansko socijalna stranka. Splet okolnosti, a zapravo prikriveni, pomno razrađen pučistički scenarij - dovodi do ukidanja višestranačke demokracije, do prekida odnosa s ostatkom Europe i ne uvijek suptilne primjene totalitarnih metoda. Osnivaju se Zavodi za mentalnu higijenu, u kojima se genetskim inženjeringom buntovnike pretvara u poslušnike. Bez potvrda o nazočnosti misama ništa se ne može, ni produljiti osobnu iskaznicu. Crkveni Ured za čistoću vjere pali knjige i u školama Darwina zamjenjuje biblijskom Genezom. Kazališta se zatvaraju, rock'n'roll je zabranjen, suknje sežu do gležnjeva, ljudi nestaju. No ne daju se svi pokoriti...
Napet fantapolitički roman iz pera jednoga od najvećih hrvatskih pisaca Ive Brešana cijenom je dostupan svima.

PRIJEM KOD GRADONAČELNICE

Gradonačelnica Grada Raba prof. Rosanda Krstinić Guščić primila je 24. veljače 2014. godine predsjednika Udruge antifašista Raba prof. Ivu Barića. Ivo Barić je gradonačelnicu upoznao s programom rada Udruge za 2014. godinu i s neostvarenim Zaključcima trodnevnog skupa Kampor – polje sjećanja održanog u listopadu 2011. godine. Od jedanaest točaka ostvarene su samo dvije i to: tiskan je Zbornik znanstvenih i stručnih radova 44 sudionika i osnovan Odbor za provedbu projekta Kampor – polje sjećanja.

Za ostvarivanje Zaključaka skupa Kampor - polje sjećanja ove je godine po prvi put osigurano 140.000 kuna koja nisu dostatna ali s njima se mogu postepeno početi ostvarivati ostale točke Zaključaka skupa Kampor – polje sjećanja, rekla je gradonačelnica, a to su:

Opširnije...

JESTE LI ZNALI?

Da je pjesma ''Padaj silo i nepravdo" hrvatska revolucionarna pjesma nadahnuta Hvarskom seljačkom bunom, a nastala na osnovama pjesme "Slobodarka" autora dr. Josipa Smodlake..
Pjesma je prvi put tiskana u Splitu 7. svibnja 1908. godine u prilogu lista Pučka sloboda.
Uglazbio ju je u marš istaknuti splitski skladatelj Josip Hatze.

Padaj silo i nepravdo,
Narod ti je sudit zvan.
Bjež'te od nas noćne tmine,
Svanuo je i naš dan.

Opširnije...

Rab je prvi otok u PGŽ oslobođen u Drugom svjetskom ratu

   

      Nakon četverogodišnje okupacije u Drugom svjetskom ratu, najprije talijanske, a kasnije njemačke vojske, otok Rab su 12. travnja 1945. godine oslobodile partizanske jedinice 9. udarne divizije i Kvarnerski odred.

         Bio je to rat u kojemu jedni imaju sva legalna prava da drugima oduzimaju živote, a drugi da tek imaju pravo steći malo lakši način smrti, jer na Rabu se ubijalo bez milosti. 

Opširnije...

RIJEČ UREDNIKA


Jubilarni deseti broj
Naše riječi posvećen je 70-toj obljetnici oslobođenja talijanskog fašističkog logora Kampor. Prvi broj lista izašao je prije pet godina. Tiska se dva puta godišnje: 12. travnja za sjećanje na Dan oslobođenja Raba od Nijemaca 1945. i 11. rujna za sjećanje na Dan oslobođenja Raba od Talijana 1943. godine. Budući da ove godine obilježavamo 70 godina od oslobođenja logora Kampor u ovom broju objavljujemo prve tekstove o životu logoraša u Kamporu autora Silverija Pakiža, internirca u logoru Kampor, tiskanim na slovenskom jeziku u Rabskom zborniku 1953., u izdanju Glavnog odbora Zveze borcev NOV Slovenije. Tekst je na hrvatski jezik preveo Slavko Malnar, koji je i autor teksta ''Kotar Čabar u plamenu''. U ovom broju pišu i dr.sc. Vanja Seršić, msgr. dr.sc. Leonardo Beg, dr.sc. Vladimir Isaić i Ivo Barić, prof. 

Opširnije...

Dan antifašističke borbe

Zbornik