O Rabu - Pismo instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Stranica 3 od 5

Pismo instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Poštovani profesore Bariću,

u vezi s Vašim upitom koji se odnosi na pisanje pridjeva izvedenoga od toponima Rab odgovaramo Vam u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika. Službeni hrvatski pravopis ne provodi načela morfonološkoga (koji se popularno naziva „korijenski"), nego zahtijeva provođenje jednačenja suglasnika po zvučnosti. Tako je potvrđeno i u najnovijem izdanju Hrvatskoga pravopisa autora akademika Stjepana Babica i Milana Moguša (Zagreb: Školska knjiga, 2010.) koji je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Argument da imena ne podliježu pravopisnim pravilima treba uzeti sa zadrškom. Naime, u antroponimiji, tj. imenima, prezimenima i nadimcima, moguće je razilaženje s pravopisom, no i tu treba biti oprezan. Ime u kanonskome liku takvo je kakvo su ga imenovatelji dali, međutim pri tvorbenome izvođenju i u morfologiji treba se pridržavati pravopisnih pravila hrvatskoga standardnog jezika. Na žalost, jednom kad roditelji svoju djecu upišu u knjigu rođenih kao Stijepan, Džuro itd., to se više ne može jednostavno promijeniti, no ipak možemo reći da ta imena nisu pravopisno dobra. Ni u toponimiji, npr. kod imena mjesta, nisu baš svakodnevna velika pravopisna odstupanja, iako ima toponima u kojima nije provedeno jednačenje (npr. Križpolje u Lici). Samo kad je riječ o vrlo starome imenu, čije se pisanje ustalilo prema morfonološkome pravopisu, moguća su odstupanja. No kad je riječ o imenima manifestacija, tvrtki itd., tj. o novijim imenima, moramo poštovati pravopisnu normu hrvatskoga standardnog jezika, a prema njoj nije pravilno Rabska fjera, rabska torta, Rabski list, a pravilno je Rapska plovidba, Rapska riva. Dakle, trebalo bi se pisati Rapska fjera, rapska torta i Rapski list.

S poštovanjem,

Ravnateljica instituta:

Dunja Brozović Rončević

 

 

Zbornik