Izvještaj 2015.

IZVJEŠTAJ
o radu članova Udruge antifašista Raba od 22. prosinca 2012. do 20. prosinca 2014. god.

 

Uvod

Izvještaj o ostvarivanju Programa rada Udruge antifašista Raba za dvogodišnje razdoblje od 22. prosinca 2012. do 20. prosinca 2014. godine obuhvaća pregled osnovnih aktivnosti članova, ocjenu djelovanja u društvenoj sredini, pregled dokumenata, sastanaka s predstavnicima lokalne uprave i SABA RH te dokumenata i aktivnosti kojima smo nastojali promicati antifašizam kao društvenu etičku vrijednost i kulturu sjećanja. O antifašizmu govorit ću kako se on danas ostvaruje na Rabu. Uobičajeno je da to činimo komemorativno ili slavljenički obilježavanjem datuma iz povijesti, kritički o prošlosti i sadašnjosti ili aktivistički u javnom životu. 

 

Nakon sedam godina na čelu ove udruge nastojao sam ostvarivati sve programe pri čemu se jasno ograditi od strančarenja jer smo nestranačka udruga, ali ne i sudjelovanja u društvenim zbivanjima. Pojave u društvu ocjenjivali smo prema našim etičkim principima pa je bilo i negativnih i pozitivnih ocjena. Pomnjivo smo se bavili onim pojavama koje mogu uzrokovati oživljavanje fašizma, pri čemu nam nije bila namjera stvoriti Udrugu nedostupnu za dijalog s drugima i drugačijima ili lokalnom upravom. Osobno nikad nisam nikoga mrzio već zdušno radio da se zlo u bilo kojem obliku više nikad ne ponovi.

Načela djelovanja članova Udruge

Udrugu antifašista je nestranačka organizacija koja djeluje prema Zakonu, Statutu i Programu rada na području Grada Raba i Općine Lopar. Nije ni politička organizacija, ali njeni članovi djeluju na društvene promjene bez nasilja sadržajima čiji je središnji motiv zaštita prava članstva oplemenjenog njihovim vlastitim stvaralaštvom, njegovanjem antifašizma i tekovina NOB-a, antifašizma kao kulture duha i ljudskog dostojanstva, društva istine i slobode, dragovoljnim sudjelovanjem u društvenim zbivanjima prakticirajući kulturu dijaloga promoviranjem etičnosti zajedničkoj za sve ljude.
Članovi Udruge imaju obvezu sudjelovati u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, kao i u oblikovanju javnog mnijenja te izražavanju svojih stajališta, mišljenja i poduzimanja inicijative o pitanjima od interesa za Udrugu i cijelo društvo. Jasno se ograđuje od fašizma koji nije nestao porazom u ratu pa se danas može pojaviti u drugim oblicima i uvijek u ime slobode nudeći sirovi materijalizam, nacionalizam, mržnju prema strancima i drugačijima, društveni otpor, duhovnu ograničenost, laganje kao model ponašanja nudeći populizam i nacionalizam iza čega ne stoji nijedna univerzalna vrijednost.   

Ostvarivanje ciljeva i zadataka

Antifašističku misao širili smo listom Naša riječ, web stranicom, povezujući se e-mailom s drugim udrugama i pojedincima, predavanjima, izdavaštvom, Tjednom antifašizma, emisijama na radiju, obilježavanjem značajnih datuma iz antifašističke povijesti, komemoracijama, suradnjom s drugim udrugama u zemlji i inozemstvu, Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, zajedničkim izletima i susretima s članovima drugih udruga i drugo. Poticali smo obnovu spomenika novim prijedlogom o racionalnom trošenju sredstava namijenjenih za tu svrhu, ali nismo uspjeli zbog nemara i omalovažavanja Gradske uprave. Starijim članovima, posebno sudionicima NOB-a, posvećivali smo posebnu brigu obilaskom u njihovim domovima. 
Delegacije Udruge sudjelovale su na pet skupova (Pazin, Rijeka, Otočac, Zagreb, Mašun).
U izvještajnom razdoblju 48 članova Udruge bilo je u Kumrovcu na Dan mladosti 25. svibnja 2013 godine, 50 članova na trodnevnom izletu u Beogradu u Kući cvijeća 2013. godine, 48 članova na četverodnevnom izletu Rab-Novi Sad-Beograd-Vukovar-Rab na četverodnevnom izletu u svibnju 2014. godine i 12. listopada 2014. godine 49 članova na jednodnevnom izletu u Loparu kod Kopra u Sloveniji. 
Članovi sudjeluju na obilježavanju svih datuma iz antifašističke prošlosti, na Memorijalnom spomeniku u parku Boškopini i svim spomenicima NOB-a u mjestima na Rabu. Sudjelovali su i na svim obilježavanjima datuma iz Domovinskog rata, ali pred dvije godine vijenac se počeo polagati samo na spomenik sjećanja na Domovinski rat, a ne i na NOB kao da partizani nisu bili oslobodioci. Onima koji to čine (bili oni iz vlasti ili iz udruga) moraju znati da su antifašizam i NOB povijesna tekovina hrvatske države, a Domovinski rat neposredni temelj njene državnosti. Onima koji to još nisu naučili preporučam povijesnu čitanku za prvi razred osnovne škole.  
Udruga je bila jedna od organizatora promocije knjige Tomislava Jakića, ''Nisam zavijao s vukovima''. Moderatorica je bila prof.dr.sc. Svetlana Broz, a o knjizi su govorili dr.sc. Vanja Seršić i Ivo Barić, prof., književnik Gladimir Gojer i autor Tomislav Jakić.

Članovi Udruge

U Udrugu je učlanjeno 290 članova od toga 18 sudionika NOB-a i 20 sudionika Domovinskog rata. Prevladavaju muški sa 204,  žena je 86 od toga mladih do 28 godina 4, od 28 do 40 godina 21, od 40 do 50 godina 28, od 50 do 60 godina 56, a preko 60 godina 181 član.
Prema ovome mi smo još uvijek stara i muška udruga kojoj su potrebni mladi kadrovi radi programske obnove.
U proteklom razdoblju od dvije godine umrlo je 12 članova, brisano iz Registra 19 članova,  a učlanjen je 51 novi član.

Članstvo Udruge u SABA RH i Zajednici SABA PGŽ

Udruga je izravno članica SABA Republike Hrvatske s kojom je postignut visoki stupanj suradnje na svim programima posebno zahvaljujući tajniku Miroslavu Kirinčiću, Mariju Šimunkoviću i Antoniji Gruber.
Sa SABA PGŽ Udruga antifašista nije postigla niti minimum suradnje, posebno od Izborne skupštine SABA PGŽ 24. siječnja 2013. u Rijeci kad je delegatima Udruge antifašista Raba ukinuto pravo glasa s obrazloženjem da Udruga nije upisana u Registar udruga pa ne može biti ni članica SABA PGŽ. Tada je bilo jasno da je predstava načinjena radi Rabljana jer se jedino od njih očekivalo drukčije mišljenje na Skupštini, a to je u SABA PGŽ zabranio predsjednik Dinko Tamarut. I zamislite, umjesto da delegati pitaju Tamaruta kako je on registrirao SABA PGŽ bez suglasnosti njenih članova (udruga kao pravnih osoba), oni izbacuju iz SABA PGŽ uredno registriranu Udrugu antifašista Raba i ukidaju im pravo glasa.
Ni u protekle dvije godine, između UA Raba i SABA PGŽ, nije došlo do kompromisa o tumačenju Zakona o udrugama iako Zakon navodi da udrugu čine članovi, odnosno fizičke osobe, a zajednicu ili savez udruge kao pravne osobe. Ipak nikad nismo doznali kako je SABA PGŽ osnovana bez nas i ostalih udruga. Udruge bi trebale sa SABA PGŽ potpisati akt o osnivanju što nije učinjeno ali to za klijentelističkog vođu SABA PGŽ Dinka Tamaruta nije ni bitno jer mu je čak i Upravni sud dao pravo da krši zakon. 

Nadzorni odbor je održao tri sjednice na kojima je analizirao financijsko stanje u Udruzi.

Predsjedništvo je održalo 16 sjednica. Raspravljalo se o tekućim zadacima prema Godišnjem programu rada o čemu govori ovaj izvještaj.

Odbor za izgradnju Memorijalnog centara Kampor – polje sjećanja

Osnovao ga je Grad Rab 2012. nakon čega je ugašen rad Odbora istog naziva osnovanog pri Udruzi 2010. Predsjednik odbora je Ivo Barić. Odbor je održao jednu sjednicu, a dvije je odgodio predsjednik jer nisu bili pripremljeni materijali.
Program Odbora je izgradnja Memorijalnog centra Kampor (Muzeja kao ''kulture sjećanja''), obnova Spomen-groblja Kampor, status ilegalnog groblja zapadno od Spomen-groblja i namjena kamporskog polja u PUPU na kome je bio Logor.
Odbor nije imao potporu gradske uprave koja ga je osnovala pa nije izvršio svoju zadaću. Zato na ovoj Skupštini dajem neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Odbora za izgradnju Memorijalnog centra Kampor, ali neću odustati od ideje izgradnje Muzeja.

Urednički odbor lista Naša riječ ima šest članova. Predsjednik je dr. sc. Vanja Seršić, članovi Odbora su dr.sc.mons. Leonardo Beg, Marija Mateša, dipl.oecc., Darko Pećarina, Josip Ribarić i Slavko Pahljina. Glavni urednik je Ivo Barić, prof. Održane su četiri sjednice. U toku dvije godine nastavljeno je tiskanje lista Naša riječ koji izlazi dva puta godišnje: 12. travnja na Dan oslobođenja Raba od Nijemaca 1945. godine i 12. rujna na Dan oslobođenja Raba od Talijana 1943. Zadnji broj 12 Naše riječi izašao je iz tiska 12. rujna 2014.

Odbor Okruglog stola Baština antifašizma ima tri člana: Ivo Barić, prof., predsjednik, dr.sc.mons. Leonardo Beg, dr.sc. Vanja Seršić. Odbor je predložio Predsjedništvu da se četvrti okrugli stol održi 18. travnja 2015. godine. Predsjedništvo je prihvatilo prijedlog.

Tjedan antifašizma je jednotjedni program predavanja o antifašizmu u Osnovnoj i Srednjoj školi. Održan je od 15. do 19. travnja 2013. i od 15. do 17. travnja 2014. godine. Voditelji su bili Ivo Barić, prof, Šime Tomulić, prof, Slobodan Graovac, prof. i Stevo Vučković, prof. Ukupno je održano 12 sati nastave u školi, na Polju sjećanja Kampor i na Spomen-groblju Kampor.

Obilježavanjem značajnih datuma iz antifašističke povijesti i Domovinskog rata članovi Udruge, Grad Rab, logorski odbori iz Ljubljane i Čabra, SABA RH i druge udruge organizirali su polaganje vijenaca i cvijeća na spomenike i grobove poginulih i umrlih u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu:

Izdavaštvo

List Udruge Naša riječ. U izvještajnom razdoblju tiskana su četiri broja lista Naša riječ (broj 9, 10, 11 i 12). Broj 9 u 400 primjeraka, broj 10 u 800, broj 11 u 400, broj 12 u 500 primjeraka. Listovi su dostupni i u e-izdanju na stranici www.uaba-rab.com.
Zbornik radova 3 sa skupa Kampor-polje sjećanja tiskan je u 600 primjeraka.
Članci: Objavljeno je šest članaka u Glasu antifašista i sedam u Novom listu.
Web stranica: Najviše tekstova i fotografija objavljeno je na web stranici Udruge www.ua-rab.hr i na stranici SABA RH www.sabh.hr
Na Radio Rabu imali smo deset emisija, četiri tematske i pet prigodnih. Tematske emisije bile su posvećene antifašizmu kao društvenoj zbilji danas, a prigodne antifašističkom otporu partizana i naroda Raba u NOB-u za Dan oslobođenja Raba od Nijemaca 12. travnja, Dana pobjede 9. svibnja, Dana oslobođenja Raba od Talijana 11. rujna, Danu antifašizma i Danu mrtvih.

Gosti Udruge

U izvještajnom razdoblju Rab i Udrugu su posjetili: Predsjednik Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Josipović, bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, župan Vidoje Vujić, gradonačelnici i načelnici PGŽ, članovi UABA općine Čavli, otoka Krka, Pule, Dubrovnika, Trebinja, delegacija Parlamenta i Vlade Republike Slovenije, delegacija Taboriščnog odbora Rab-Gonars, članovi Udruge veterana Slovenije iz Kočevja, slovenske novinarke Manca i Urška, grupa članova udruga antifašista iz Sežane i Trsta (50 izletnika) razgledala je Polje sjećanja i Groblje Kampor, članovi Udruge Tito iz Buzeta, sudionici četvrtog znanstvenog skupa ''In memoriam prof.dr.sc. Vjekoslav Šmid'', studenti Fakulteta političkih znanosti boravili na Rabu tri dana radi snimanja filma o Logoru Kampor (intervjuirali su Ivana Perkića, Nevenku Jurešić i Vinka Načetu, student Univerziteta East Anglia, Slovenac, Rok Sanda i drugi.
Udruga antifašista Dubrovnika (50 članova) pod vodstvom Marinka Vlašića i grupa Talijana iz Akvileje i Tarcenta te bosanskohercegovačkih antifašista iz Čapljine (50 članova) pod vodstvom gospodina Corada iz Italije posjetili Kampor i Udrugu.
U dvije godine Udruge je osigurala vođenje Kamporom još za više od sto nenajavljenih grupa i pojedinaca.
Udruga je sudjelovala i u snimanju dva filma o Logoru Kampor.

Briga za starije članove: Posjetili smo 19 starijih članova i članica Udruge i darovali im skromne poklone.

Financiranje

Udruga se financira iz Proračuna Grada Raba, donacija, poklona i iz članarine (članarina je 30 kn). Svaki član godišnje dobije besplatno dva broja lista Naša riječ (22 kn), svaku drugu godinu Zbornik (30 kn).
U izvještajnom razdoblju od dvije godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 115.910,14 kn, a ukupni rashodi u iznosu od 106.979,41 kn, pa je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 8.930,73 kn. Međutim, do kraja godine imamo dospjelih nepodmirenih obveza u iznosu od 14.726, 80 kn. Problem u financiranju je povlačenje sredstava iz Proračuna Grada  tako da nam za 2014. godinu još nije isplaćeno 16.000,00 kn. Ukoliko Grad ne isplati ta sredstva Udruga će ostvariti manjak prihoda nad rashodima. Nadamo se da će Grad izvršiti svoju obavezu i da Udruga neće biti gubitaš.
Detaljan izvještaj ovoj Skupštini podnijet će Nadzorni odbor.

Spomenička baština NOB-a

Na Rabu je 19 spomenika i spomen obilježja poginulim u Drugom svjetskom ratu i jedan iz Domovinskog rata. Većina ih je u lošem stanju. Neki se uopće ne održavaju, a niti jedan nije obnovljen. U najgorem je stanju skulptura borca u parku Boškopini i Groblje logora Kampor. Radi radova na cesti Rab – Sup. Draga srušen je spomenik na Barčevu, a već godinu dana traju radovi na premještanju na novu lokaciju kod Kapelice. Udruga je dala pristanak za premještaj spomenika uz uvjet da na novoj lokaciji bude sastavljen kakvoga ga je sagradio njegov autor Mihovil Domijan 1966. Prošlo je godinu dana od rušenja spomenika, ali još nije sastavljen na novom mjestu i nitko ne zna kad će biti gotov, barem ja to ne znam. 
Gradu kao vlasniku svih spomenika predložili smo da sve spomenike održavaju volonteri članovi Udruge uz minimalnu naknadu Udruzi, spomenike u Boškopini komunalno poduzeće Vrelo, a Spomen-groblje Kampor komunalno poduzeće Dundovo. Na četiri naša dopisa o tom prijedlogu nikad nismo dobili odgovor pa je stanje oko održavanja svih spomenika zabrinjavajuće. Spomen-groblje Kampor je vlasništvo Grada ali pod zaštitom Ministarstva kulture. Njega treba stručno obnoviti i urediti hortikulturu koja je ''podivljala'' pa je prošle godine bura slomila jedan veliki bor koji je uništio dio groblja, a ove godine pijavica isčupala sva stabla na sjeverozapadnom dijelu groblja. Upozoravam vlasnika, Grad, da hitno poduzme mjere zaštite na ovom spomeniku, jer će za nekoliko godina biti kasno. Financijska sredstva za investicije na Groblju, Grad može zatražiti od Ministarstva. Posebno je zabrinjavajuće stanje ilegalnog groblja Bolnice Kampor zapadno od Spomen-groblja na koga ukazujemo svake godine. Ostale spomenike, npr. na otoku Dolinu i Frkanju, nitko niti ne obilazi. Oni su potpuno zapušteni, ali dostupni oku turista. O tome Turistička zajednica šuti.
Spomenici su čak postali predmeti za izrugivanje. Nepoznati počinitelji pretprošle su godine omotali bijelim platnom spomenik NOB-a u Boškopini. Taj je čin, navodno, protumačen kao neki performans, ali po mom mišljenju to je zapravo umanjivanje vrijednosti poginulih 197 Rabljana u NOB-u čija imena su uklesana na tom spomeniku. Udruga je odmah podnijela prijavu Državnom odvjetništvu i policiji protiv nepoznatog počinitelja, ali do danas nismo dobili nikakav odgovor. Ohrabreni počinitelji nakon ovog čina nastavili su pisanjem grafita veličanjem ustaštva (na trafostanici i zidovima kuća u Šarengradu) te grafitom starim godinu dana kojim se čak prijeti smrću policajcima. Vlasnici i policija reagirali su tek nakon godinu dana. 
Spomenici se čiste samo za prigodne dane, a gosti ih posjećuju uvijek (i zimi) pa se čude našoj nebrizi. Iako Udruga nije vlasnik spomenika osjećamo moralnu odgovornost za njihovo stanje i stoga molimo da se ovom problemu posveti veća pažnja u čemu će Udruga pomoći.

Zaključak

Na Rabu u zadnje vrijeme svjedočimo ponovnom ubijanju 197 mladića i djevojaka upisanih na pločama spomenika poginulim u NOB-u polaganjem vijenaca na državne blagdane samo na spomenik poginulim u Domovinskom ratu, ali ne i na spomenik poginulim u NOB-u i ako oba čine jedan spomenički kompleks. Protiv takvog širenja mržnje razdvajanjem ljudi na dobre i loše dignimo glas jer oni koji to čine poginulim Rabljanima u NOB-u optužuju ih za zločine drugih: u ratu za zločine okupatora i njihovih slugu i za one poslijeratne koje su učinili pobjednici. Oni, upisani na spomeniku, umrli su prije kraja rata i ne mogu biti optuženi za zločine koje su učinili drugi. I ako je ovdje naglasak na žrtvi tradiciju odavanja počasti mrtvima moramo njegovati ali i ukazivati na počinitelje zločina. Zato današnju neutralnost vlasti i neopredjeljivanje za osudu polaganja vijenaca na samo jedan spomenik, kao da drugoga nema, doživljavamo kao prešutnu potporu bipolarnosti društva. Oni koji to čine ne teže boljem životu ljudi već nas ucjenjuju mrtvima, a njima više ništa ne treba osim requiema.  Vladajući teže samo političkom vlasništvu nad ljudima koristeći ljude koji im se prilagođavaju i ne čine ništa, a to je grijeh propusta. 
O svemu smo obavještavali Grad Rab. Pisali smo stotine dopisa o stanju spomenika NOB-a, odnosima u društvu i drugim sadržajima, ali na niti jedan dopis Grad nam nije odgovorio. Ta ignorancija ne bi bila toliko bolna da naši prijedlozi nisu bili konstruktivni i detaljni te da o njima, na sastancima nismo dobivali obećanja da će se sve riješiti ubrzo. Nažalost ništa nikad nije riješeno niti se počelo rješavati. Npr.: spomenik u Sup. Dragi još uvijek je ''hrpa kamenja'', Muzej Kampor, kažu projekt je pri kraju, a predsjednik Odbora i Odbor za izgradnju o tome ništa ne znaju. Groblje logora Kampor se raspada. Mjesto Logora se devastira i na njemu nema niti jedne obavijesne table o najgorem talijanskom logoru koji je tamo bio skoro dvije godine. Nakon ovoga čovjek se mora upitati: Je li stvarno na Rabu antifašizam tema koje nema?
Možda zato sve više raste nacionalizam koji je izraz primitivne političnosti. Pravi antifašizam kojim se dičimo u Ustavu je podrška političkom humanizmu kao principu vladanja, a ne negativna kohabitacija radi dobivanja vlasti na izborima. Antifašizam je vladavina prava i moralno stajalište svakog pojedinca da zaštiti svoju subjektivnost, slobodu i sigurnost.
I na Rabu ima onih koji ne priznaju različitosti među ljudima. I ta se pojava javlja u nekom novom obliku pod najnevinijim maskama. I ako je fašizam poražen zahvaljujući našim partizanima antifašistima i svjetskom antifašističkom pokretu, ali prijetnja protiv drugih i drugačijih nije nestala.
I zato se naše priče moraju čuti i ponavljati dok god smo živi da se zlo više ne ponovi. Jedan moj prijatelj bi rekao: ''Nema razloga da dobro ne pobijedi zlo, samo se anđeli moraju organizirati bolje od mafije''.   
 
Zahvaljujem svim članovima koji su sudjelovali u ostvarivanju zadaća Udruge, a posebno: članovima Predsjedništva Josipu Ribariću, zamjeniku predsjednika, Iloni Šimičić, tajnici, Josipu Perčiniću Belu, Zdravku Ilijiću, Slavku Pahljina, Slavku Raku, Ivanu Šimičiću, Darku Pećarina, Jožici Semitekolo, Petru Pereza, Josipu Matahlija, Šimi Stolčiću, pok. Kseniji Liović, Mariji Mateša, Uredničkom odboru i Savjetu lista Naša riječ, Odboru okruglog stola, Odboru za izgradnju Memorijalnog centra Kampor, Odboru Zbornika Okruglog stola, članovima Nadzornog odbora, dr.sc.mons. Leonardu Begu i Vanji Seršiću s kojima sam radio na utemeljenju svih sadržaja, gradonačelnici Rosandi Krstinić Guščić, Damiru Brusiću, Antoniju Begu i osoblju hotela Padova, Damiru Kaštelanu, Hariju Čipčiću i Dundovu, Pučkom otvorenom učilištu i svima koji su mi pomagali u proteklom sedmogodišnjem razdoblju, a koje nisam spomenuo.
Zahvaljujem SABA RH na pružanju pomoći u radu kad nam je bilo najteže.   
S poštovanjem zahvaljujem prof., Šimi Tomuliću, prof., Slobodanu Graovcu i prof. Stevu Vučkoviću za veliki angažman u Tjednu antifašizma u Osnovnoj i Srednjoj školi te ravnateljicama prof. Anamari Šarin i prof. Ani Bišić.
Vama, sudionicima Skupštine, zahvaljujem na strpljenju i pozivam na plodnu diskusiju.
Na kraju s puno optimizma, želim vam sretne i vesele blagdane.

 

                                                                             Predsjednik

                                                                            Ivo Barić, prof.

 

Broj:
Rab, 20. prosinca 2014.

Dan antifašističke borbe

Zbornik